Lian, Negósiu, no Limitasaun Morál: Tamba sá mak AIFAESA iha direitu atu hasai "es krim" ida ne'ebé ho 'naran ladi'ak'.

Publish
Article Summary

Iha linguístika, bele ka lae atu fa'an produtu sira uza linguajen vulgar bazeia ba kontestu nasaun nian ne'ebé produtu ne'e komersializa ba?

Ezemplu mak, produtu ida ho naran "Lasang Es", Lasang ne'e liafuan Tetum ba genitál mane nian, enkuantu iha lian Xinés, "Lasang" mak naran ba ai-fuan ida.

Saida maka opiniaun linguístika nian? No oinsá mak AIFAESA nu’udar autoridade estadu nian ne’ebé responsável ba protesaun konsumidór nian, kaer asuntu ne’e?

Foin lais ne'e, Timor-Leste hakfodak ho produtu jeladu ida naran "Lasang Es". Atu ko'alia kona-ba negósiu, klaru katak bainhira produtu ida bele tama iha nasaun ida-nia merkadu, tenke liu husi prosesu oioin molok bele fa'an.

Se ita-boot hanesan sidadaun Timor-Leste, oinsá mak ita-nia reasaun primeiru bainhira rona naran ice-cream ida-ne'e? Oinsá mós ita-nia hanoin kona-ba naran ne'ebé iha produtu ida-ne'e? Mai ita haree liuhusi perspetiva linguístika nian.

Perspetiva Linguístika

Linguístikamente, utilizasaun naran produtu "Lasang Es" iha Timor-Leste, maski iha signifikadu diferente iha Xina, hanesan asuntu ida ne'ebé kompleksu no sensível. Iha ne'e pontu balu hosi perspetiva linguístika:

  1. Arbitrariness of Sign: Konseitu fundamentál linguístika nian maka relasaun entre liafuan ida (signifikadór) ho nia signifikadu (signifikadu) maka arbitrer, laiha ligasaun naturál. Liafuan "lasang" rasik laiha signifikadu intrínseku. Ninia signifikadu atribui hosi ema sira ne'ebé ko'alia lian ida iha komunidade ida nia laran. Problema mosu bainhira liafuan ida, neutru ka pozitivu iha lian ida, iha signifikadu ida ne'ebé diferente tebes, maski vulgar, iha lian seluk.
  2. Kontestualizasaun no Pragmátika: Linguístika pragmátika subliña importánsia kontestu nian hodi komprende signifikadu. Naran produtu "Lasang Es" karik la'ós vulgar hosi perspetiva hosi nia produtór Xinés sira. Maibé, bainhira produtu ne’e fa’an iha Timor-Leste, kontestu linguístika muda kompletamente. Iha ne’e mak ninia signifikadu pragmátiku—katak, oinsá liafuan ne’e kompriende hosi audiénsia sira iha Timor-Leste sai kestaun xave ida.
  3. Cross-cultural Naming Blunders: Fenómenu ida-ne'e koñesidu iha marketing globál hanesan "Cross-cultural Naming Blunders." Ezemplu klásiku sira inklui Mitsubishi Pajero (signifika "prostituta" iha españól) ka Chevrolet Nova (dala barak komprende sala hanesan "la lao" iha españól). Kompañia boot sira normalmente hala'o peskiza linguístika ne'ebé kle'an atu evita sala hirak ne'e.
  4. Impaktu ba Komunikasaun: Naran produtu mak parte importante ida hosi komunikasaun ba marketing nian. Naran vulgar ka ofensivu bele:

  • Prejudika Aseitasaun Produtu iha Merkadoria: : Konsumidór sira bele sente la konfortavel kona-ba sosa ka temi produtu nia naran.
  • Kria asosiasaun negativu sira: Produtu sei asosiadu nafatin ho signifikadu indesente, estraga imajen marka nian.
  • Kauza miskomunikasaun: Naran produtu nian la komunika produtu nia benefísiu ka identidade loloos, maibé foka ba konotasaun negativu sira.

Husi perspetiva linguístika, maski fabrikante ida nia intensaun la'ós ho intensaun aat, sira nia impaktu ba komunikasaun no aseitasaun produtu iha merkadu alvu maka importante liu. Lian la'ós de'it kona-ba liafuan sira, maibé mós kona-ba oinsá liafuan sira-ne'e simu no interpreta hosi sosiedade.

Tanba ne'e, sira ne'ebé maka iha literasia no teknolojia sei asesu ho fasil informasaun kona-ba ezatidaun naran produtu nian no bele simu informasaun ho efetivu. Entaun oinsá ho sira ne'ebé labele uza teknolojia ho matenek? Oinsá ho sira ne'ebé maka baruk atu buka informasaun no konsume de'it notísia sira hosi fonte ida de'it, ne'ebé maka la serteza? Problema ida-ne'e parese sai kompleksu liután. "Sala" simples ida iha naran produtu ida bele kria imajen negativu ba dezenvolvimentu negósiu produtu nian.

Papel AIFAESA nian

Ema barak asume katak kestaun kona-ba naran produtu nian la'ós iha AIFAESA nia jurisdisaun. Tuir dokumentu sira ne’ebé regula estrutura no funsaun governu Timor-Leste nian, AIFAESA nia autoridade atu rezolve naran produtu sira ne’ebé sensivel ka ofensivu bele hetan iha enkuadramentu legál ida ne’ebé luan liu. Enkuantu laiha lei ida ne'ebé esplísitu aborda "naran produtu vulgar sira," AIFAESA nia autoridade mai hosi nia mandatu primáriu nu'udar autoridade protesaun konsumidór no supervizór ba atividade ekonómika, saneamentu, no ai-han no la'os ai-han.

Tuir mai ne’e mak baze legál ne’ebé relevante:

  1. Dekretu-Lei ne'ebe estabelese AIFAESA: AIFAESA (Autoridade Inspeção e Fiscalização da Atividade Ekonómika, Sanitária e Alimentar, I.P.) kria husi Dekretu-Lei nº 26/2016, loron 29 Juñu, enkuantu Dekretu Lei nº 2024 altera artigu balu husi Dekretu-Lei n.º 26/2016 hodi esklarese no hametin AIFAESA nia knaar. Dokumentu ne’e define objetivu, misaun, no kbiit instituisaun nian. Poder sira-ne'e inklui:

  • Supervizaun no inspesaun ba atividade ekonómika sira: Ida-ne'e inklui marketing no komersializasaun produtu sira.
  • Protesaun konsumidór: Ida-ne'e maka objetivu primáriu AIFAESA ne'ebé abranje la'os deit seguransa fíziku produtu ida nian. Protesaun ba konsumidór mós envolve prátika komérsiu ne'ebé justu, onestu, no la enganozu ka ofensivu.

2. Lei Protesaun Konsumidór: Timor-Leste, hanesan mos ho nasaun sira seluk, provavelmente iha lei protesaun konsumidór ne'ebé jerál. Lei sira-ne'e normalmente bandu prátika komérsiu sira ne'ebé la justu, enganozu, ka ofensivu ba konsumidór sira. Konsidera katak produtu iha leten kontra Lei Artigu 53° KRDTL no artigu nú 5° 1 alinea c no f], Lei nú. 8/2016, 8 Jullu kona ba "Lei Protesaun ba Konsumidores".

Ho nune'e prátika sira ne'ebé bandu inklui:

  • Publisidade no promosaun ne'ebé laloos: Regulamentu sira-ne'e normalmente bandu uza linguajen ka imajen ofensivu, vulgar, ka la apropriadu iha promosaun produtu nian. Naran produtu sira ne'ebé ofensivu bele konsidera hanesan forma ida hosi komunikasaun marketing ne'ebé la loos no la étika.
  • Violasaun ba norma sosiál no kulturál sira: Maski la hakerek, prátika komérsiu ne’ebé viola norma kulturál ka étika komún bele konsidera la justu.
  • Protesaun ba Labarik sira: Naran ne’ebé vulgar ba produtu sira ne'ebé baibain labarik sira konsume, hanesan ice-cream, bele sai razaun forte ida ba intervensaun. AIFAESA hodi bele hateten katak naran ne’e la apropriadu ba audiénsia labarik sira nian.

3. Lei ka Regulamentu sira Relasiona ho Ai-han no Saneamentu: Tamba AIFAESA responsavel ba setór ai-han no saneamentu, AIFAESA iha autoridade atu garante katak aspetu hotu-hotu hosi produtu ai-han sira, inklui rótulu no naran sira, kumpre padraun sira ne'ebé estabelese ona. Maski foku prinsipál maka seguransa ai-han nian, aspetu sira hosi rótulu sira, inklui naran produtu, dala barak regula hodi asegura katak laiha informasaun ne'ebé laloos ka la apropriadu. Enkuantu naran produtu sira bele la iha relasaun direta ho "saúde no seguransa" fíziku (hanesan data validade ka kontaminasaun), naran ofensivu sira bele konsidera hanesan forma ida hosi prátika komérsiu ne'ebé la justu ka la étika. AIFAESA bele interven katak naran sira hanesan ne’e la tuir padraun étika lokál no bele hamosu inkonveniente ka até prejuízu morál ba konsumidór sira.

AIFAESA mak autoridade ida ne'ebé luan liu kona-ba nia mandatu hodi proteje konsumidór sira hosi forma prejuízu hotu-hotu, inklui prejuízu morál no sosiál ne'ebé kauza hosi prátika komérsiu ne'ebé la étika. Iha kazu "Lasang Es," AIFAESA bele hateten katak naran produtu nian:

  • Viola étika no morál ne’ebé prevalese iha Timor-Leste.
  • Bele hamosu inkonveniente, konfuzaun, ka umillasaun ba konsumidór sira.
  • Ida-ne'e maka prátika ida ne'ebé la justu no la apropriadu, liu-liu ba produtu sira ne'ebé konsume hosi públiku en-jerál, inklui labarik sira.

Nune’e, AIFAESA nia autoridade la mai hosi artigu espesífiku ida ne’ebé bandu naran vulgar sira, maibé liuliu hosi mandatu ida ne’ebé luan liu atu garante integridade merkadu no protesaun ba konsumidór sira. Karik industria ida rekuza, AIFAESA bele ezerse nia autoridade hodi fó xamada atensaun, rekuza autorizasaun komersializasaun, ka dada fali produtu ida ho razaun viola padraun étika no protesaun konsumidór nian.

Asaun saida mak AIFAESA, I.P, presiza halo?

Iha kazu sira hanesan naran produtu "Lasang Es," AIFAESA bele atua hanesan tuirmai:

  • Alerta Ofisiál: Fó xamada atensaun ida ba Industria ka distributór muda naran produtu nian.
  • Rekorda Produtu: Karik fabrikante la koopera ka se problema ne'e konsidera grave tebes, AIFAESA bele dada sai produtu ne'e hosi merkadu.
  • Edukasaun Públika: Fo sai informasaun públika hodi eduka konsumidór, negosiante no emprezariu nain sira sira kona-ba importánsia atu fó naran ba produtu sira ne'ebé tuir norma kulturál sira.

Ho rezumu katak, kestaun sira kona-ba naran produtu nian hanesan "Lasang Es" hatudu katak AIFAESA nia papel la'os atu asegura deit seguransa fíziku produtu sira-nian. Autoridade ida ne'e mos iha nia knaar atu proteje konsumidór sira hosi forma prejuízu hotu-hotu, inklui prátika negósiu sira ne'ebé la justu no la étika. Enkuantu naran produtu sira bele la'ós intensionál, sira nia impaktu linguístiku bele kria deskonfortu, konfuzaun, no estraga imajen marka ida nian iha komunidade. Tamba ne’e, bazeia ba mandatu ne’ebé fó husi Dekretu No. 26/2016, AIFAESA iha autoridade no obrigasaun atu foti asaun. Komformi mos Lei Artigu 53° KRDTL no artigu nú 5° 1 alinea c no f], Lei nú. 8/2016, 8 Jullu kona ba "Lei Protesaun ba Konsumidores", rezulta produtu ne'e kontra lei refere. Ho nune’e la’ós kona-ba liafuan de’it, maibé kona-ba étika negósiu no respeitu ba norma kulturál lokál sira—aspeitu krusiál sira ne’ebé tenke monitoriza hodi mantein integridade merkadu no bem-estar konsumidór nian iha Timor-Leste.Start typing your article content here...

A
About the Author
Arcenia Maria Martins
Arcenia Martins é uma jovem talentosa na sua segunda década de vida, atualmente atuando como Técnica Profissional Senior na AIFAESA, em Timor-Leste. Com uma impressionante capacidade em sua área de qualificação académica, Arcenia destaca-se como um recurs